Mark 14

Iesu pia vagia rauparana getavuato

Mataio 26:1-5; Luka 22:1-2; Ioane 11:45-53

1Toma rualamo roe nea, ne Pasova velekwana pa Iuda talimara kwarega aneruna na evanagirato ati evagirato velekwana e ati egoro-agiana paraoana velekwana pia kalaa aonai, Rupu Veaga velera kamura e rova evevega-ripagiawai talimara na Iesu pia gapi-lemaa, ne pia vagi-kwaregaa rauparana getavuawai. 2Na gekilato, “Ati velekwa aonai pene wala, kwalana velekwai pia vogomai talimara ia atana na nege purina nea.”

Gare ta gena kala namana

Mataio 26:6-13; Ioane 12:1-8

3Iesu Betaniai Simona, lepera talimana, gena numai eganiganiwai aonai, gare ta elaka-togato, mata namana ta, alabasta vatuna na gekalaato matana, egapi-kauato, aonai vomulamula maponana namana. Vomulamula gawa arana nad lamuna na gekalaawai gauna, voina kamu vagi. Vogare na mata pokana ekoe-kavalugaato, ne mulamula Iesu repanai epopo-kauato. 4Ia laganai talimara reketa maaora metaura gemunemuneto, negetiwato, “Rakagau gaurai emulamula ponana namana epiatoga-kawaana? 5Pere voivoi-agia, pe siliva monira tinavu toitoi (300) pere rawalira, (eia e talima ta voina rigolo kwapuna aonai vetaina), pe lealea talimara pere venira.” Ne ira na vogare gegoloato.

6Na Iesu ekilato, “Ioraokwania! Rakagau gaurai gomi na metau goveniana? Egare na ekala namana au geku ai pekalaa. 7Lealea talimara gomi ria pio talu-vanagivanagi, pe pio ririwa genai, pio veakavara. Na au ati toma mapararai gomi ria pita talu. 8Egare na rakagau pere kalaa gauna pekalaa, ia na au tauniparaku ai mulamula pepopo-kunea au toleagiku ulanana. 9Taunatauna avaikilamina, Vali Namana pia vopatagia tanopara mapararai, egare na kala pekalaa kalana maki piave kilagia, ia tugamagi-tagoagina.”

Iudas Isakariota na Iesu elewaato

Mataio 26:14-16; Luka 22:3-6

10Ne Iudas Isakariota, gagalana ruala talimana ta, Rupu Veaga velera kumura geriai eagoto, Iesu pene velewaa ira geriai ulanana. 11Ne ira na gekamonagiato aonai, geverere-rakavato, e gekila-gavuto, moni pia venia. Gaurai Iuda na gimarai pene tao-kaua rauparana etavuawai.

Iesu magena melo ria Pasova mamoena geganiato

Mataio 26:17-25; Luka 22:7-14; 22:21-23; Ioane 13:21-30

12Toma tovotovonai, ati egoro-agiana paraoana velekwana tomana e vekapawai mamoena vagivagina tomanai, Iesu gena melo geverenagito, negetiwato, “Ai ariginai Pasova velekwana paia kala-maavua, pono gania?” 13Ne Iesu na gena melo ruala etugurato, evaikilarato, netiwato, “Vanuga kamunai pio laka-toga, talima ta nanu kwagutuna pene vuaa pio rawalia. Mulina na pio ago. 14Ne pene rage numanai numa gatana pio vaikila, nopiotiwa, ‘Vevega-ripa talimana ekilana: Au geku wariwari kovogana arigia, geku melo ria vonai vekapawai mamoena paia gania?’ 15Ne ia na kovoga kamuna ta numa kukunai pene vega-gitami aleva-maavu. Vonai pio rapalaa ita garaa.”

16Ne melo geagoto, vanuga kamuna aonai gelaka-togato, Iesu na ekilagirato gelegelerai gerawalirato. Vonai Pasova velekwana gekalaato.

17Elaviato, Iesu magena melo gagalana ruala ria gekwarato. 18Geganiganiwai aonai Iesu ekilato, “Taunatauna avaikilamina, gomi taa na au pono lewaku, au goti ewagumona taganigani-koukouna talimamu taa na.” 19Ira maparara aora mametaura na kwapurakwapura na gerenagiato, negetiwato, “Taunatauna ati au, ei?”

20Iesu na evaikilarato, netiwato, “E gomi gagalana ruala vekarawami ai rai au goti rivu kwapunaimo ganapa-rigona talimana. 21Taunilimalima Natuna pene kwarega, Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai. Na Taunilimalima Natuna pene lewaa talimana vetugana kekei, ati pere wala nama.”

Velekou gena ganikou veagana

Mataio 26:26-30; Luka 22:15-20; 1 Korinto 11:23-25

22Geganiganiwai aonai, Iesu na pereti egapiato, Palagu evega-namaato, ekala-kava-lugaato, evenirato, aonai evaikilarato, “Iogapia, e au tauniparaku.”

23Ia na kaperi maegapiato, evega-namaato mulinai evenirato, ne maparara na geniuato. 24Aonai Iesu na evaikilarato, netiwato, “E au ralaku, Vekapawai Valiguna evega-taunataunaana, pene vepopo, taunilimalima gutuma vega-magulira. 25Taunatauna avaikilamina, vine nanuna ati mapana niu-waia, pene ago neamo, Palagu gena Basileiai vou mapana niu-waia.”

26Ne mari ta gemariato mulinai, gelaka-piatito, Olive Golonai geagoto.

Iesu na Petero gena veopatago ekilagi-kuneato

Mataio 26:31-35; Luka 22:31-34; Ioane 13:36-38

27Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi maparami gemi kamonagi au geku ai pio raokwania, kwalana Puka Veaga aonai evetaina etaloato,

‘Au na mamoe gitatagora talimana pana vagia,
ne mamoe maparara pia raka-lovolovo.’
28Na au kwarega na pana kuliiti-wai mulinai, pana ago-kune Galileiai. Vonai vou pita verawali.”

29Petero ekilato, “Maparara na geria kamonagi goi gemu ai pia vega-gevoa, na au na aikina.” 30Iesu na evega-geleato, netiwato, “Taunatauna avaikilamuna, toma pogi kokoloku vega-ruala rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” 31Na Petero ekila-vigirageto, netiwato, “Pene goi goti pita kwarega-kou genai, au na goi vegata vagi ati pana opatago-kapu-vagimu.” Maparara vovetainamo gekilato.

Iesu erapalito Getesemane ai

Mataio 26:36-46; Luka 22:39-46

32Ira geagoto kapu ta arana Getesemane, Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Enai iotanu-tago, au ana ago, ana verapali vou.” 33Ne Petero, Teimiti, e Ioanemo evairato, ia ria geagoto. Voia aonai Iesu tauniparana enakulaato, ekalito, aona maki evekwalaviwai. 34Ne evaikilarato, netiwato, “Au nugaku na metau kamu vagi evuaana, roli evagikuna. Enai iotanu-tago, pio vegita-tago.” 35Iesu kiata maelaka-nagito, kwano ai eketo-talito, ne Palagu enogiato, netiwato, pene maraupara ta voa genai, eora metauna genana pene vanagi. 36Ekilato, “Abba, Tamaku o, gau maparara goi gemu ai kalakalara gelegele. Eviti kaperina gekuna ono mai-gapi-vagia. Na ati au geku ririwa, goimo gemu ririwa.”

37Gena melo toitoi geriai ewaikuleto aonai, ira gemaitu-kwaregato erawalirato, ne Petero evaikilaato, netiwato, “Simona, goi ne omaituna? Ora kwapuna vetaina ati poro vaigaoka? 38Pio vaigaoka, pio rapali, pe veopatovo pene vogomai aonai ragai pio moira. Palagu taunatauna eririwana, na taunipara emoirana.”

39Ne maelaka-gerevagito, eve rapalito, vorapali kilara kunera maeve kilagirato. 40Maeve waikule-waito aonai ira ati geria vaigaoka gaurai, maitu kwaregarai ema rawalirato, kwalana matara maitu na egapi-rakavarato. Ira ati riparia raka pia vega-gele-tiwaa.

41Vega-toitoina maewaikuleto, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi roe ogo maituna e gopikapikana? Peremagaro! Orana warau pekwara! Iogitaa, Taunilimalima Natuna pege lewaa, rakava talimara gimarai pege taoa. 42Iokuliiti, pe ita wati! Iogitaa, au lewalewaku talimana pe kwara ea!”

Iesu vetali talimara na gegapiato

Mataio 26:47-56; Luka 22:47-53; Ioane 18:3-12

43Iesu roe waekilakilawai aonai, Iudas, melo gagalana ruala tauna ta, ekwarato. Taunilimalima gutuma maki ia ria mageria vetali kativara e gapa. Ira Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera na getugurato. 44Lewa talimana na vegailia ta evaikila-maavurato, netiwato, “Pana velavua talimana voa; pio gapi-talia, pio vaiagoa gomi gemi vegita-tago kapulenai.”

45Iudas ekwarato aonai, rorirori eagoto Iesu genai, ne evaikilaato, “Vevega-ripa talimamu o!” ne evelavuato. 46Ne vetali talimara na gegapiato, geligoligoato.

47Na vonai eruga-tagowai talimana ta, gena vetali kativana einu-vagiato, eavuato, ne Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana tegana epati-vagiato. 48Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au karoverave kakona ta avaivoana? Gaurai gomi pogo vogomai au gapigapiku, magemi vetali kativara e vevagi gapara? 49Toma mapararai au gomi lagami ai Rupu Veaga aonai avevega-ripawai, na ati gogapikuto. A eia e Puka Veaga aonai getalo-kuneato kilana vega-taunataunana ulanana.”

50Gena melo maparara na geraka-kwaniato, geraka-lovolovoto.

51Melo valigu ta kopina kovagona, na rapuga kianamo tauniparana eligo-gavuato, Iesu mulinai elakato. Ia maki gegapiato, 52na gena rapuga gimarai eraka-kwaniato, kopina kovagona eraka-vevilito.

Iesu kaonsela wailarai

Mataio 26:57-68; Luka 22:54-55; 22:63-71; Ioane 18:13-14; 18:19-24

53Ira na Iesu gevaiagoato Rupu Veaga velena kamuna genai, Rupu Veaga velera kamura, Iuda velera, e rova gevevega-ripagiawai talimara maparara gelaka-koukouto. 54Petero na Iesu elaka-guiato, na mavepakana eagoto neamo, Rupu Veaga velena kamuna gena numa kanana aonai elaka-togato. Vonai vegitatago talimara nuganugarai evetanuto, kalova na etunuwai.

55Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria kaonsela talimara maparara na Iesu veakwaregana kwalana ta getavuato, na ta ati gerawaliato. 56Taunilimalima gutuma geria opakau kilara na geroliawai, na geria kila ati gekwapunawai. 57Ne talima reketa geruga-itito, nee opakau kilara gekilagirato, negetiwato, 58“Ai na ia gena kila paga kamonagia, nepetiwa, ‘Au na etaunilimalima gimara na gekalaato Rupu Veagana pana lovoa, toma toitoi aorai mapana kalaa, ati gima kalakalana rupuna.’” 59Na ira geria veroli-opakau kilara ati gekwapunato.

60Ne Rupu Veaga velena kamuna wailarai erugaitito, ne Iesu erenagiato, netiwato, “Goi ati pono vega-gele? Eira na goi gerolimuna kilara rakavetaina?” 61Na Iesu ati ekilakilato, e ati evega-gelerato. Gaurai Rupu Veaga velena kamuna na maerenagi-waiato, netiwato, “Goi Keriso, gevega-namaana Palaguna Natuna?” 62Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talimana au ea! Gomi na Taunilimalima Natuna roe nea pio gitaa, Tiavu Palaguna gimana ripanai pene tanu, e kupa iloara atara na pene vogomai!”

63Ne Rupu Veaga velena kamuna na gena rapuga eraleato, netiwato, “Rakagau gaurai talimara roe ata tavurana? 64Palagu vega-rakavana kilana pogo kamonagia. Gomi rakagau nogotina?” Ira maparara gekilato, “Pene kwaregamo nea.”

65Ne reketa na gekainiuato, matana gekumu-gavurato, gerakavaleato, gevaikilaato, negetiwato, “Goi peroveta talimana, pe ono kilagia, rai na pekwarimu?” Ne vegitatago talimara na gegapiato, gimara na geapariato.

Petero na Iesu eopa-tagoato

Mataio 26:69-75; Luka 22:56-62; Ioane 18:15-18; 18:25-27

66Petero roe voa numa kanana aonai, Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi vavinera ta eagoto. 67Ia na Petero kalova na etunuawai egitaato, ne egita-gainagainaato, evaikilaato, netiwato, “Goi maki Iesu, Nasareta tauna, goti golouvowai, okwaruawai.” 68Na ia eveopa-tagoto, netiwato, “Au ati ripaku goi rakagau okilagiana,” ne elakatito kana vanagina na, ne kokoloku ekogoto.

69Vovetugunagi vavinena na maegitaato, ne vonai geruga-tagowai talimara evaikilarato, netiwato, “Talimana ta goi nea.” 70Petero maeveopa-tagoto. Ati lovana, ia laganai geruga-tagowai talimara na gevaikilaato, negetiwato, “Taunatauna, goi maki ia goti golakavowai talimamu ta, kwalana goi Galileia taumu.” 71Na Petero na evaikilarato, netiwato, “Aikina kinavagi, avaikila-taunataunamina, gomi na gokilagiana talimana au ati ripaku.”

72Kokoloku vega-ruala maekogoto, Petero na Iesu gena kila etugamagi-rawaliato, ekilato, “Kokoloku vega-rualana rogoti ere kogo aonai, goi vega-toitoi pono veopa-tago.” Ne etagi-rakavarakavato.

Copyright information for KHZ